Sukob Unije poslodavaca i PIO fonda

28.02.2014.

Unija poslodavaca Srbije i PIO fond zapali su u ozbiljan konflikt, zbog čega će, kako se čini, pravdu potražiti na sudu.

 

Ovo je sve kulminiralo posle nedavnog izbora predsednika Upravnog odbora Fonda PIO na čije je mesto trebalo po nekom redosledu stvari da dođe predstavnik Unije poslodavaca. Na izboru je, međutim, većinom glasova, imenovan predstavnik vlade. Po zakonu, tvrde u Fondu PIO.

Da će posla imati sud može se očekivati već nakon tužbe Penzijskog fonda protiv Unije poslodavaca zbog, kako tvrde, povraćaja neosnovano primljenih sredstava u iznosu većem od 90 miliona dinara, bez kamate, piše Politika.

S druge strane, Unija poslodavaca, koja sedi u UO PIO fonda, još je, tvrde, prošlog leta dostavila policiji i Agenciji za borbu protiv korupcije dokaze o potencijalnim zloupotrebama u Fondu. Na ta upozorenja, kažu, još niko nije reagovao. O tim i ostalim stvarima, navode u Uniji, obavešten je i prvi potpredsednik vlade, kaže Dragoljub Rajić, član UO PIO fonda i predsednik Unije poslodavaca. 

"Direktoru Fonda i članovima UO predočili smo na vreme mnoge nelogičnosti zbog kojih se osnovano sumnja da u Fondu ima zloupotreba. Počev od toga da su velike šanse da Penzijski fond izgubi plac od 19.000 kvadrata u Dalmatinskoj ulici u Beogradu, koji je svojevremeno kupljen novcem od doprinosa zaposlenih, te ako se ništa ne preduzme novčani gubitak za Fond biti veći od 15 miliona evra", kaže Rajić. 

Problem s ovom lokacijom datira još od devedesetih godina prošlog veka, kada je Fond zaključio nepovoljan ugovor s jednom privatnom firmom, kojoj je ustupljen plac po ceni 15 puta nižoj od tržišne. Fond je tada prepustio ovoj firmi kompleks od 19.000 kvadrata u zamenu za 25 stanova na drugoj lokaciji na ukupnoj površini od 1.000 kvadrata, gde su i raseljeni ljudi koji su živeli u stanovima u centru. 

Posle 2000. novo rukovodstvo Fonda je tužilo ovu privatnu firmu i dobilo spor, a firma je trebalo da plati Fondu odštetu od milion evra. Međutim, taj novac nikada nije naplaćen, jer nije pokrenut postupak za prinudnu naplatu, pa je Unija poslodavaca postavljala pitanje zašto je to tako. 

Rajić tvrdi da razlog za sukob s PIO fondom nije zbog toga što njihov predstavnik nije izbran za predsednika UO, iako je tako trebalo da bude po zakonu, već zato što, po njemu, Fond ne koristi imovinu u skladu s potrebama penzionera. 

Upitani šta još konkretno zameraju PIO fondu, Rajić kaže, da je poznata priča o imovini ustupljenoj penzionerima od oko 2.000 kvadrata, danas pretvorenoj u tržni centar u Leskovcu od kog Fond nema nikakve koristi. 

Nedopustivo je, dodaje, da Penzijski fond godišnje potroši više od 20 miliona dinara samo na zakup 4.660 kvadrata poslovnog prostora za sopstvene potrebe, a decenijama bez naknade izdaje u zakup čak 17.210 kvadrata sopstvene imovine penzionerskim udruženjima širom Srbije. 

Tačno je, kako se saznaje, da Penzijski fond za sopstvene potrebe, odnosno rad filijala, službi, garaža i ispostava, zakupljuje 4.660 kvadrata u 18 objekata po Srbiji. Za tu svrhu su u 2013. izdvojili 23.170 miliona dinara. Istovremeno se i duže od 25 godina besplatno ustupa 17.210 kvadrata penzionerskim organizacijama u Srbiji. 

U PIO fondu kažu, da ako postoji nezadovoljstvo na način kako se upravlja imovinom Fonda, da je Unija poslodavaca direktno sebe prozvala, jer do današnjeg dana nisu uradili Strategiju upravljanja imovinom Fonda, za koju su se obavezali pred Upravnim odborom. Nezavisno od toga, stručna služba Fonda je preduzela sve raspoložive mere za zaštitu svoje imovine.

Što se tiče tvrdnji Unije poslodavaca da u Fondu postoji korupcija, u Fondu ističu, da im do sada nisu stigli bilo kakvi materijali na koje se Unija poziva, niti su im na uvid dostavljeni dokazi iz kojih proizlazi da korupcije ima.

Što se tiče poslovnog prostora koji koristi Savez penzionera, nikada se, kategorični su u Fondu, nije razmatrala mogućnost komercijalizacije prostora koji je izgrađen sredstvima penzionera. Unija poslodavaca je od 2003. godine u UO i nije jasno zašto su to pitanje baš sada pokrenuli i tek sada na ovakav način govore o imovini koja se koristi još od osamdesetih godina.

 

Izvor: Politika