Šoškić: Države sa valutnim rizikom su bankrotirale i sa manjim javnim dugom

06.02.2015.

Ne primećujem da Srbija ima jasnu strategiju kao odgovor na izazove koji se dešavaju u Evropskoj uniji, čak primećujem da naši zvaničnici, ali ni naša javnost, ne primećuju da su nužne štednje koje se zagovaraju jedna stvar, a da su reforme nešto drugo, izjavio je profesor ekonomije i nekadašnji guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić.

 

Šoškić upozorava da se Srbija nalazi na oko 70 odsto BDP po pitanju javnog duga, a da u okruženju imamo zemlje sa 30 - 40 odsto.

"Države kao što je Srbija, koje imaju vrlo ozbiljan valutni rizik i na strani države jer su zadužena u devizama, u velikom broju slučajeva su bankrotirale sa nivoom javnog duga koji je bio ispod 50 odsto BDP, a to je dovoljan razlog za opreznost", zaključio je Šoškić gostujući u emisiji "Jedan na jedan" Radio-televizije Vojvodine.

"Vi možete da štedite da biste sprečili da kao država dođete u situaciju da više niste sposobni da izmirujete svoje obaveze i to je ono što mi nužno sprovodimo. Druga stvar je da li će to da donese privredni rast, dakle, oporavak, nova radna mesta, rast ekonomske aktivnosti i blagostanje građana", izjavio je Šoškić.

Šoškić objašnjava da suštinske reforme u Srbiji nisu smanjivanje troškova i povećanje poreza, već prestanak rasipanja u zemlji, ukidanje korupcije gde god se nalaze naši fondovi.

"Te stvari moraju da budu potpuno raščišćene i da se raskrsti sa takvim modelom ponašanja, jer to je ono što rastače domaću privredu i odbija ozbiljne strane investitore", dodao je on.

Šoškić dodaje da se obrazovanje nacije mora postaviti na prvo mesto, kao dugoročni interes, jer, kako kaže, mi kao nedovoljno ili nekvalitetno obrazovani ne možemo da tražimo svoju šansu u budućnosti, te da "od toga zavisi gde će građani Srbije biti u globalnoj podeli rada za 10-20 godina".

On kaže da se moraju postaviti mehanizmi tako da se pojeftini finansiranje ekonomskih aktivnosti u zemlji, i da se podstakne preduzetništvo.

Šoškić smatra da je dobar predlog Fiskalnog saveta, da samo štednja nije dovoljna, već da mora da se izvrši racionalizacija rashoda, kao i da se otvori prostor za investicije iz budžeta.

"U situaciji kada je recesija bilo gde u svetu privatni investitori su skeptični da vrše ulaganje  i to je trenutak kada država treba da se javi kao neko ko investira, a mi imamo mnogo gde možemo da investiramo - nemamo no dobre puteve, ni dobru železnici, nemamo irigacione kanale", objašnjava on i dodaje da ti radovi mogu da zaposle ljude, da kreiraju konjukturu i promene stanje svesti.

Govoreći o tome gde mogu da se nađu sredstva za investicije, Šoškić kaže da kada uđemo u strukturu budžeta, mi vidimo da su najčešće, kada su se vršili rebalansi, ukidani delovi koji su namenjeni za kapitalne rashode.

Šoškić kaže da Srbija nije zemlja koja može da izađe iz ekonomskih problema tako što će se ljudima podići plate, kao što je to urađeno u Grčkoj.

"Ekonomska aktivnost mora da se kreira direktno, bilo kroz investicije države, bilo ozbiljnim podsticanjem domaćeg preduzetništva i to u delu koji je razmenjivi deo bruto domaćeg proizvoda, a to su poljoprivreda, industrija, a jednim delom i usluge", objašnjava on.

Šoškić kaže da bi test spremnosti za reforme bio u samim reformskim merama, u spremnosti da se temeljnim merama ekonomske politike obezbedi da ekonomska aktivnost u Srbiji ima šansu za uspeh.

"To nije samo pitanje cene finansiranja i podsticanje preduzetništva, već i apsolutna racionalizacija svakog dinara koji se troši u ovoj zemlji, a to ne vidim, jer se reforme ovde poistovećuju samo sa merama štednje i sprečavanjem bankrotstva", objašnjava on.

 

Izvor: RTV