Rešavanjem sudbine preduzeća u restrukturiranju 20 hiljada radnika ostaje bez posla

29.12.2014.

U procesu rešavanja sudbine preduzeća u restrukturiranju oko 20.000 osoba bi naredne godine moglo da ostane bez posla, a Nacionalna službe za zapošljavanje (NSZ) spremna je da ih uključi u mere aktivne politike zapošljavanja budući da će 2015. godine raspolagati značajno većim sredstvima za te namene, izjavio je danas direktor NSZ Zoran Martinović.

 

On je novinarima kazao da će za razliku od ove godine kada je oko 6.000 osoba bilo obuhvaćeno merama aktivne politike zapošljavanja, ukljucujući i osobe sa invaliditetom, naredne godine taj broj lica biti veći od 30.000.

Tokom januara biće doneta programska dokumenta, koja će omogućiti raspisivanje javnih poziva, kako bi već početkom februara mogli da budu raspisani konkursi.

Za mere aktivne politike zapošljavanja za narednu godinu predviđeno je 2,8 milijardi dinara, a za sprovođenje programa mera za osobe sa invaliditetom 500 miliona.

Martinović je kazao da očekuje i da bi lokalne samouprave mogle tome da doprinesu sa sličnim iznosom (oko 500 miliona), a značajna sredstava predviđena su IPA programima za obuke.
"To bi onda bila jedna značajnija suma u odnosu na sredstva koja su bila na raspolaganju ove godine i skoro četiri milijarde dinara bi mogli da imamo na raspolaganju", rekao je Martinović.

To su značajno veća sredstva u odnosu na ovu godinu kada je bilo 600 miliona za aktivne mere za zapošljavanje i 500 miliona za osobe sa invliditetom.

Upitan za viškove koji se naredne godine mogu očekivati u preduzećima a koji bi mogli da se nađu na evidenciji NSZ, Martinović je kazao da je već ovog meseca sproveden veliki broj socijalnih programa i između 4.000 i 5.000 lica je već uključeno u njih kroz rešavanje viškova zaposlenih i rešavanje problema preduzeća u restrukturiranju.
"Kako će se nastaviti i kakva će prava i visina naknade za slučaj viškova biti to je pitanje za vladu i resorno ministarstvo, ali ono što je sa naše strane, mi ćemo na te viškove odgovoriti njihovim uključivanjem prioritetno u mere aktivne politike zapošljavanja kroz sredstva sa kojima raspolažemo", poručio je Martinović.

On je kazao da će filijale NSZ nuditi najbolje i najoptimalnije opcije svakom licu koje se nađe u takvoj situaciji.

Jedan deo lica će biti korisnici određene novčane naknade, dok će jedan deo postati "potpuno pasivni" i sačekaće godine za neki od ispunjenja uslova za penziju.

Oni će, kako je kazao, biti uključeni u druge mere aktivne politike zapošljavanja ili kroz posredovanje u zavisnosti kakve su im kompentencije ili stepen zapošljivosti.

Na raspolaganju će im biti programi samozapošljavanja, obuke za tržiste rada, obuke za poznatog poslodavca, a uključićemo i mlade kroz stručnu praksu i neke druge mere...

Upitan o broju lica koji bi usled rešavanja sudbine preduzeća u restrukturiranju mogao ostati bez posla, Martinović je kazao da se ne očekuje da će ih biti više od 20.000.
"Mi (NSZ) nažalost nemamo podatke, ali bih mogao slobodno izneti da ne očekujemo više od 20.000 lica, to je neka brojka koju smatramo optimalnom u odnosu na 85.000 radnika koliko ih ima u 502 preduzeća", rekao je Martinović.

Martinović je podsetio na podatke i da je u drugoj polovini ove godine došlo do značajnog smanjenja stope nezaposlenosti i
povećanog zapošljavanja.

Broj nezaposlenih od februara do novembra kontinirano se smanjivao, kazao je on i dodao da je realno da podaci za celu godinu, kada bude završena i anketa za četvrti kvartal pokažu stopu nezaposlenosti između 19 i 20 odsto.

U novembru je registrovano 739.044 lica na evidenciji NSZ, i očekuje se da neće povećavati do kraja godine, a u februaru ih je bilo 793.625 , što je smanjenje za 6, 88 odsto.

Ukupan broj zaposlenih na evidenciji NSZ od januara do novembra iznosi 215. 435 lica što je povećanje od devet odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Kako je rekao Martinović, više od 90 odsto njih su nova lica.

On je rekao da najveći udeo u smanjenju stope nezaposlenosti ima Zakon o radu koji je počeo da se primenjuje od jula, a koji je uticao na poboljšanje ukupnog privrednog ambijenta, kao i pojačane inspekcijske aktivnosti.

 

Izvor: Tanjug