11.08.2014.
Projekat hrvatsko-srpske razvojne banke "Tesla" je propao i ta banka, sa pet miliona evra kapitala i samo 14 zaposlenih, više nije u stanju da posluje, piše hrvatski Globus.
"Osnovala se banka u inostranstvu preko koje se odliva kapital iz Vojvodine", "Debakl "Tesla banke", srpski fondovi uložili milione evra u banku u Hrvatskoj koja nije uspela profitabilno da posluje ni jedan jedini dan",...neki su od naslova na brojnim srpskim internet portalima o "Tesla" štednoj banci, prozivajući pre svega srpske i vojvođanske vlasti, jer su "ulupale pare u hrvatsku banku koja je propala", navodi Globus.
Predstavnici akcionara iz Hrvatske i Srbije se međusobno optužuju. Jedno je zajedničko, a to je da su i jedni i drugi ljuti na upravu i nadzorni odbor, koji sa svoje strane imaju svoje argumente i razloge. Među njima prozivaju hrvatsku državu, jer se nije uključila, a trebalo je, navodi hrvatski nedeljnik.
"Banka ostvaruje gubitak, ali to ne znači da je propala. Većinski deoničari odlučili su da prodaju uloge. Objavili smo pozive za prodaju deonica. Ako se u dogledno vreme ne prodaju, možemo očekivati i da će se banka ugasiti. Jer, ako kontinuirano ostvaruje gubitke, bolje ju je likvidirati", kaže Zvonko Agičić, predsednik Uprave banke.
Da bi se banka razvila, kako navodi, trebao joj je minimalni početni kapital od 18 miliona evra, a sakupilo se samo 4,9 miliona.
Priča je počela pre tri godine kad je "Tesla štedna banka dobila odobrenje Hrvatske narodne banke (HNB) za poslovanje, i tako postala prva srpska finansijska institucija u Hrvatskoj od početka 90-tih. Projekat je iniciralo Srpsko narodno veće, s Miloradom Pupovcem na čelu, koji je postao predsednik Nadzornog odbora banke, ali je, zbog sukoba interesa, krajem prošle godine tu poziciju napustio, podseća Globus.
Budući da je restriktivna politika tadašnjeg guvernera HNB-a Željka Rohatinskog dopuštala ulazak na tržište jedino pod uslovom da nova banka preuzme neku od već postojecih manjih banaka, tako je i "Tesla banka" kupila deonice "A štedne banke malog poduzetništva", koja je već imala milionske gubitke.
Ta banka je trebalo da podstakne razvoj hrvatskih područja s nekada većinskim srpskim stanovništvom, odnosno područja koja su danas "privredno beskrvna".
Zamišljena je pre svega kao razvojna banka koja će povoljnim kreditima i logističkom podrškom omogućiti održiv povratak srpskih izbeglica na ratom opustošena područja u Hrvatskoj i uopšte olakšati Srbima u Hrvatskoj osnivanje malih i srednjih preduzeća.
Stoga ne čudi da su srpske vlasti, kako je navedeno, dale vrlo konkretnu podršku: Republika Srbija preko Fonda za razvoj Srbije uložila je 1,7 miliona evra time postavši najveći deoničar - od 30 odsto osnovnog kapitala.
Sliedi Autonomna pokrajina Vojvodina koja je preko Fonda za razvoj Vojvodine dala 1,5 miliona evra odnosno 26 posto kapitala.
Srpska je strana, u slobodnoj interpretaciji, uložila dve trećine sredstava i bila najveći deoničar, navodi Globus.
Osim fondova za razvoj, u priču su ušli i hrvatski privrednici, i to Tvornica ulja "Zvijezda" sa oko 500.000 evra, "Končar" sa oko 400.000, zatim Sladorana Županja, "Đuro Đaković"... Sad te firme traže da im se novac vrati. I država Hrvatska obećala je pomoć, ali nije uložila ni kunu, zaključuje zagrebački Globus.
11.08.2014.
